U Hrvatskoj se izraz “Dan mrtvih” u govoru koristi za razdoblje oko 1. i 2. studenoga, kada se prisjećamo pokojnih članova obitelji i prijatelja. Službeni su nazivi tih dana Dan svih svetih i Dušni dan, odnosno Spomen svih vjernih mrtvih. Svi sveti, 1. studenoga, državni je blagdan i neradni dan, pa mnogi imaju vremena posjetiti groblje. Dušni dan, 2. studenoga, nije neradni dan, ali ga mnogi obilježavaju molitvom i posjetom grobu. Katolička Crkva na Dušni dan posebno moli za sve pokojne, a vjernici na misama često donose imena svojih umrlih. Mnoge obitelji groblje posjete i ranije, osobito one koje žive daleko od rodnog kraja. Zato su ti dani jedan od najvažnijih trenutaka u godini za obiteljsko okupljanje i sjećanje.

Najprepoznatljiviji običaj tih dana je paljenje svijeća na grobovima. Kad padne mrak, groblja zasvijetle tisućama plamenova, a taj prizor mnogi opisuju kao miran i dirljiv. Prije blagdana obitelji čiste i uređuju grobove, peru spomenike i mijenjaju cvijeće. Na mnogim se grobljima 1. studenoga održava misa ili molitva uz blagoslov grobova. Na velikim gradskim grobljima, poput zagrebačkog Mirogoja, tih se dana okupi mnogo posjetitelja, pa se često prilagođava i promet. U manjim mjestima groblje je i mjesto susreta, gdje se nakon molitve razgovara s rodbinom i susjedima. Običaji se razlikuju od kraja do kraja, ali poruka je svugdje ista: poštovanje prema onima kojih više nema.
Kad se govori o cvijeću za Dan mrtvih u Hrvatskoj, na prvom je mjestu krizantema. Cvate u jesen, pa je u studenome na vrhuncu ljepote. Hladnije vrijeme i kišu podnosi bolje od mnogih drugih cvjetova, zbog čega dugo ostaje svježa na grobu. Dolazi u mnogo boja, od bijele i žute do ljubičaste i bordo. Bijela se najčešće povezuje s mirom i čistoćom, dok tamnije nijanse često odabiru oni koji žele izraziti dubinu sjećanja. Prodaje se kao rezano cvijeće i u loncima, a cvjećarnice i tržnice upravo pred blagdan imaju najveću potražnju. Zbog te snažne veze s grobljem mnogi u Hrvatskoj krizantemu doživljavaju prije svega kao cvijet sjećanja, a ne kao cvijet za poklon.

Ako kupujete krizantemu u loncu, odaberite biljku s mnogo zatvorenih pupova jer će cvasti dulje. Lonac postavite na mjesto zaštićeno od jakog vjetra i redovito ga zalijevajte, ali bez viška vode. Uz krizanteme se rado dodaju vrijesak, borove grančice i ukrasno bobičasto bilje koji grobu daju jesenski izgled. Vijence i veće aranžmane najbolje je naručiti nekoliko dana ranije jer pred blagdan cvjećarnice imaju puno posla. Za grob koji se rijetko posjećuje dobro je odabrati izdržljive lončanice poput vrijeska, koje ne traže puno njege. Svijeće birajte u čvrstim posudama s poklopcem, a istrošene odložite u kontejnere predviđene za otpad na groblju. Najvažnije je da cvijeće bude izraz pažnje, jer pravo značenje blagdana nije u raskoši, nego u sjećanju.